Katedra za staru povijest FFZG

Home
Croatia
Zagreb
Katedra za staru povijest FFZG

Katedra za staru povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

09/09/2026

Jedan od najvećih rimskih vojnih poraza dogodio se 9. godine, kada su tri legije (XVII., XVIII. i XIX.) pod zapovjedništvom Publija Kvinktilija Vara uništene u Germaniji. Najvjerojatnije mjesto sukoba danas se povezuje s lokalitetom Kalkriese, istočno od Osnabrücka.

Var je krenuo u Germaniju vjerujući da je područje uglavnom umireno. Njegov saveznik Arminije, zapovjednik Heruska koji je prethodno služio Rimljanima, organizirao je pobunu i pripremio zasjedu. Rimska vojska, razvučena u dugoj koloni kroz šumovit i močvaran teren, bila je napadana tijekom više dana i naposljetku gotovo potpuno uništena.

Arheološka istraživanja Kalkriesea otkrila su tisuće predmeta povezanih s rimskom vojskom: novac iz Augustova doba, olovne projektilе za praćke, dijelove oklopa i oružja te ostatke improviziranog germanskog zemljanog bedema. Poznata je brončana maska rimskog konjaničkog šljema, pronađena u blizini bedema, koja je postala jedan od simbola lokaliteta.

Iako rasprava o tome predstavlja li Kalkriese upravo mjesto završne faze Varove katastrofe još nije potpuno zaključena, arheološki nalazi jasno potvrđuju da se ondje početkom 1. stoljeća vodio velik sukob između rimske vojske i Germana.

08/09/2026

Danas je diplomirao kolega Domagoj Cvrtnjak s temom Gladijatori prema Marcijalovim Epigramima. Čestitamo kolegi!

07/09/2026

Herodot donosi neobičnu priču o asirskoj invaziji Egipta i faraonu Setu, svećeniku boga Ptaha. Budući da je, prema predaji, zanemarivao ratnički stalež, egipatski vojnici odbili su mu pomoći kada se neprijateljska vojska približila zemlji.

Set se tada obratio Ptahu i, prema Herodotu, u snu primio obećanje božanske pomoći. Protiv Asiraca krenuo je tek s improviziranom vojskom sastavljenom od obrtnika, trgovaca i drugih stanovnika te zauzeo položaj kod Peluzija.

Tijekom noći dogodilo se čudo. Mnoštvo poljskih miševa navodno je pregrizlo tetive lukova, tobolce i kožne dijelove štitova asirske vojske. Ostavljeni bez uporabljivog oružja, Asirci su se morali povući i pritom pretrpjeli velike gubitke.

Povijesna pozadina priče ostaje nejasna. Faraon imena Set nije potvrđen u suvremenim egipatskim izvorima, a nije sigurno ni na koji se asirski pohod Herodotova pripovijest odnosi. Ponekad se povezuje s asirskim sukobima s Egiptom u 7. stoljeću pr. Kr., uključujući neuspješni pohod Esarhadona 674. pr. Kr.

Zanimljivo je da i Biblija (2 Kralj 19,35) donosi predaju o čudesnom uništenju asirske vojske, gdje se navodi da je „anđeo Gospodnji” usmrtio 185.000 Asiraca. Herodotovi miševi možda su tako dio drukčije tradicije kojom se neočekivani vojni poraz objasnio božanskom intervencijom.

06/09/2026

Prema Svetoniju, riječi „Ave, imperator, morituri te salutant“ („Zdravo, care, pozdravljaju te oni koji će umrijeti“) izgovorene su 52. godine prilikom velike naumahije, inscenirane pomorske bitke na Fucinskom jezeru za vladavine cara Klaudija.

Klaudije je ondje organizirao spektakl s dvije flote od po pedeset brodova. Tacit navodi čak oko 19.000 sudionika, dok ih Kasije Dion opisuje kao osuđenike. Pretorijanci su okružili jezero kako bi spriječili bijeg.

Kada su sudionici pozdravili cara slavnom rečenicom, Klaudije im je navodno odgovorio „Aut non“ („Ili možda ne“). Oni su njegove riječi protumačili kao pomilovanje i isprva odbili započeti borbu. Tek nakon prijetnji i nagovaranja naumahija je nastavljena.

Ova je epizoda važna jer pokazuje da slavna rečenica nije bila standardni gladijatorski pozdrav, kako se često prikazuje u popularnoj kulturi, nego je poznata iz jednoga vrlo specifičnog događaja za Klaudijeve vladavine.

03/09/2026

Nova arheološka istraživanja grčkoga Selinunta na Siciliji otkrila su dijelove sjevernih fortifikacija koji pokazuju da se grad prije kartaškog osvajanja 409. pr. Kr. prostirao znatno dalje prema sjeveru nego što se ranije pretpostavljalo.

Na temelju novootkrivenog opsega grada istraživači procjenjuju da je krajem 5. stoljeća pr. Kr. unutar zidina moglo živjeti oko 26.000 stanovnika, dok je šire područje pod nadzorom Selinunta možda obuhvaćalo još oko 90.000 ljudi.

Posebno je važan pronalazak gradskih vrata širokih oko tri metra, koja su vodila prema svetoj cesti i nekropoli. Pretpostavlja se da bi taj slabije zaštićen ulaz mogao biti povezan s probojem kartaške vojske Hanibala Magona tijekom desetodnevne opsade grada 409. pr. Kr., koju detaljno opisuje Diodor Sicilski (13.55.6).

Prema Diodoru, pri osvajanju Selinunta poginulo je oko 16.000 stanovnika, dok ih je približno 5.000 zarobljeno. Grad je ponovno naseljen 405. pr. Kr., ali je tijekom Prvoga punskog rata ponovno razoren i naposljetku napušten.

02/09/2026

Arheolozi su u bečkoj četvrti Simmering otkrili masovnu grobnicu iz rimskog razdoblja s ostacima oko 150 muškaraca, većinom u dobi između 20 i 30 godina. Pokojnici su bili položeni bez pravilnog reda, a gotovo svi pokazuju tragove nasilne smrti.

Antropološka analiza otkrila je brojne ozljede nanesene kopljima, mačevima, bodežima i projektilima, što snažno upućuje na pogibiju u borbi. U grobnici su pronađeni i dijelovi vojne opreme, među njima bodež, ulomci ljuskastog oklopa, obrazina kacige i vrhovi kopalja.

Nalaz se datira između sredine 1. i početka 2. stoljeća, a mogao bi predstavljati prvi izravni arheološki dokaz većeg vojnog sukoba na ovom dijelu dunavskog limesa. Povijesni izvori bilježe sukobe Rimljana s germanskim skupinama osobito tijekom vladavine cara Domicijana (81.–96.). Moguće je da je upravo jedan takav sukob potaknuo pretvaranje manjeg rimskog uporišta u Vindoboni, današnjem Beču, u veliki legijski logor.

01/09/2026

Na kosturu muškarca iz rimskog Eboraka, današnjeg Yorka, istraživači su otkrili tragove ugriza koji odgovaraju napadu lava ili tigra. Muškarac, star između 26 i 35 godina, pokopan je na nekropoli Driffield Terrace, koja se već ranije povezivala s gladijatorima.

Na zdjeličnim kostima uočena su oštećenja nastala u vrijeme smrti, a njihov oblik i raspored odgovaraju ugrizu velike mačke. Isti je muškarac bio i obezglavljen jednim udarcem.

Iako antički izvori često opisuju borbe ljudi i divljih životinja u arenama (venationes), osteološki dokazi takvih sukoba iznimno su rijetki. Autori istraživanja smatraju da bi ovaj nalaz mogao predstavljati prvi fizički dokaz borbe čovjeka i životinje u kontekstu rimskih gladijatorskih igara pronađen u Europi.

Nije moguće sa sigurnošću utvrditi je li pokojnik bio venator, posebno obučen za borbu sa životinjama, ili osuđenik izložen zvijerima u sklopu javne kazne.

Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu PLOS ONE, u studiji „Unique osteological evidence for human-animal gladiatorial combat in Roman Britain“.

26/08/2026

Istraživanja u Tel Megidu u Izraelu možda su pružila arheološke tragove prisutnosti vojske faraona Nekha II. na tom važnom utvrđenom položaju. Pronađena je veća količina egipatske keramike iz 7. stoljeća pr. Kr., što podupire pretpostavku da je Megido početkom 6. stoljeća pr. Kr. služio kao egipatsko uporište.

Nalazi su posebno zanimljivi zbog biblijske predaje prema kojoj je judejski kralj Jošija stradao kod Megida oko 609. pr. Kr., tijekom prolaska Nekhove vojske prema sjeveru.

Uz egipatsku keramiku pronađeni su i grčki ulomci datirani približno između 630. i 610. pr. Kr. Oni otvaraju mogućnost da su u egipatskoj vojsci kod Megida služili i grčki plaćenici, što se dobro uklapa u druge izvore koji potvrđuju posezanje za stranim vojnicima u egipatskoj službi u tom razdoblju.

24/08/2026

U prikazu Kvinta Kurcija Rufa, bitka na Hidaspu 326. pr. Kr. nije samo vojni sukob Aleksandra Velikog i indijskog kralja Pora, nego i svojevrsna usporedba njihovih karaktera. Promatrajući Porovu vojsku, s ratnim slonovima raspoređenima među postrojbama, Aleksandar je navodno izjavio da napokon vidi „opasnost dostojnu njegova duha“ (animus). Upravo riječ animus Kurcije koristi kako bi naglasio odlučnost, hrabrost i nepokolebljivost obojice vladara.

Por je, unatoč višestrukim ranama i porazu svoje vojske, nastavio pružati otpor. Kada ga je Aleksandar upitao zašto se odlučio boriti umjesto da mu se pokori, odgovorio je: „Poznavao sam vlastitu snagu, ali tvoju još nisam iskušao.“ Prema predaji, na pitanje kako želi da Aleksandar postupa s njim Por je odgovorio jednostavno: „Kao s kraljem.“ Aleksandar mu je potom vratio vlast i proširio posjede.

23/08/2026

Svakodnevni život rimskog vojnika nije se sastojao samo od borbe. Velik dio vremena odlazio je na stražarsku službu, gradnju, održavanje utvrda i druge fizički zahtjevne poslove. Neki su zato pokušavali iskoristiti osobne veze s nadređenima kako bi dobili lakše zadatke.

Sačuvana pisma rimskih vojnika pokazuju, međutim, da preporuke nisu uvijek bile dovoljne. Vojnik Gaj Julije Apolinarije otvoreno je zapisao da se „ništa ne događa bez novca“ te da preporuke malo vrijede ako se čovjek sam ne pobrine za svoj položaj.

Tacit navodi da su legionari ponekad morali podmićivati centurione kako bi bili oslobođeni težih dužnosti. Takva je praksa bila jedan od razloga nezadovoljstva vojnika koji su se 14. godine pobunili u Panoniji. Pojedini su zapovjednici, prema Tacitu, čak namjerno dodjeljivali teške poslove imućnijim vojnicima kako bi ih prisilili na plaćanje mita.

Address

Ivana Lučića 3
Zagreb
10000

Website

https://cisp.ffzg.unizg.hr/

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Katedra za staru povijest FFZG posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The University

Send a message to Katedra za staru povijest FFZG:

Want your university to be the top-listed University in Zagreb?