N.U.S Media and Journalism Programme

N.U.S Media and Journalism Programme Samoabeat is a news website run and operated by the Media and Journalism Programme of the National U

News publication page run by the Media and Journalism Programme of the National University of Samoa. DIPLOMA IN MEDIA AND JOURNALISM (2 YEARS FULL TIME)

This program aims to:

• provide students with a balance of theoretical and practical training in media and journalism;
• equip students with the necessary knowledge, skills and attitudes to function as responsible reporters in Samoa and in

the Pacific;
• equip students with technical skills in broadcast and print media focusing on the different stages from pre-production, production to post-production;
• train students on the application of electronic page layout for the different types of print production;
• train students to function effectively with minimum supervision at the workplace.
• enhance and upgrade existing knowledge, skills and attitudes.

22/04/2026
Climate Change a concern for Manono-TaiBy: Tiara Siuatoilevao Sifaleata Imo (first year BA student)Living on an island w...
23/09/2024

Climate Change a concern for Manono-Tai
By: Tiara Siuatoilevao Sifaleata Imo (first year BA student)

Living on an island where there is less access to most services can be very challenging.
In Manono-Tai, there are about 700 people living there, with a few shops, no hospital and two primary school building.
The Media and Journalism Programmed visited the Island of Manono-Tai and spoke to the high chief of Salua village.
Auapaau Taupau Tofa, a 68 year old resident of Manono-Tai, stated in his interview the changes that he continues to experience over the year.
Auapaau was born and raised in the Island and continues to live there in retirement after working for the Electric Power Corporation.
The changes that Auapaau spoke about in his interview pose problems to the residents.
He believed, there have signs of Climate Change experienced by the people. These changes includes sea level rising.
“The sea level has noticeably risen”, he pointed out. “The sea is getting deeper’.
He also added that the sea is gradually eroding the land.
Auapaau said this phenomenon began after the island experienced many cyclones and the tsunami in 2009 which hit Samoa.
“After many cyclones and the tsunami the sea level is visibly rising”, Auapaau said.
He also added that another very noticeable change is that strong winds are now more frequent and unpredictable.
“The people are really feeling the heat, despite the breeze.”
The reduction in the amount of fish being caught within the lagoon is another change the residents of Manono-tai are experiencing.
Fish is an island staple but people are finding it hard to get according to Auapaau.
“When I was young man, I would go fishing for a short time and the catch is huge but nowadays when my son goes fishing he would go for a long time and return with small amount of fish.”
Auapaau believed that people not using the traditional ways of fishing has driven away the fish.
A serious problem also on the island is water supply. Water supply is unreliable and would be off for a long time. Families now have water tanks to store the rain water, to try to address this problem.
In the past the island used to get water from the wells but these are no longer used, Auapaau stated
More challenges are posed by the size of the island which has limited developments on the island. There are no huge plantations but some families have small patches of crops but most families grow theirs close to their homes. Others have plantations on the main island.
There are no cars or bicycles on the island. There are no roads on the island but there is a narrow track around the island that enables the residents to connect.
Dogs are absent from the island a rule made in the past that no dogs are allowed.
Manono Island’s total land mass is 288.5 hectares and a total of about 700 people, live on the island according to the 2021 census.

Fa’aga*olo tapenaga a Siumu e talia ai le Fonotaga a Ta’ita’i o Malȱ o le Taupulega.Tusia: Tiana Kitiona, Faletui Fifita...
11/09/2024

Fa’aga*olo tapenaga a Siumu e talia ai le Fonotaga a Ta’ita’i o Malȱ o le Taupulega.

Tusia: Tiana Kitiona, Faletui Fifita Tupa

Ata pueina: Nathaniel Esera



E 56 atunu’u o le a fuafua e malaga mai i Samoa mo le Fonotaga a Ta’ita’i o Malȱ o le Taupulega (C.H.O.G.M).

O le mafua’aga lea ua maitauina ai le tele o galuega o lo’o fa’atinoina i afioaga ta’itasi.

O Siumu, o le itumalo lea o le a talimalo mo le atunu’u o United Kingdom.

O lo’o fa’apea fo’i ona fa’amoemoe e talimalo i le tupu ia King Charles III ma lona masiofo ia Queen Camilla.

Na saunoa le ta’ita’ifono o le Fono Fa’avae a Siumu, Afioga ia Laulauafolasa Tautua, ua mae’a ona fa’asafua seleni mo tapenaga a afioaga e fa a le itumalo.

“Sa talosaga mai afioaga ta’itasi mo se seleni e fesoa*oani i tapenaga mo le fonotaga. Na iai lea o le fa’aiuga a le ta’ita’ifono ma le mamalu o le fono fa’avae, ia laugatasia uma afioaga i nei seleni e fa’aasafua iai.”

Fa’amanino e Tautua, e $7,000 le seleni sa fa’asafua mo afioaga uma o le itumalo auȃ a latou tapenaga.

“O le pitonu’u o Siumu Sasa’e, ua leva na iai a latou fata lapisi. Ae ona o le naunautaiga ia laugatasia uma afioaga I le seleni, lea sa fa’amatu’u ai le latou $7,000 aua tapenaga fa’aopopo e pei o fu’a fa’atutu I luma o le auala ma nisi teuteuga.”

E le’o mȃmȃ ia Siumu le nofo ai o le Tupu ma lana Masiofo i le itumalo, ma o le ala lea ua manatu ai le komiti o poloketi ini auala e una’ia ai afioaga taitasi i a latou tapenaga.

“O lo’o iai se fuafuaga e fai se tauvaga teuga a’ai ina ia una’ia ai tagata e tu’u atoa ai latou loto ma le fai mea sili I a latou tapenaga. Ua saunia foi e le komiti fa’ailoga mo lenei fa’amoemoe.”

O lenei tauvaga ua iai le va’ai mamao a le fono fa’avae ina ia fa’atautaia asiasiga i le amataga o Oketopa ae lei amatalia le fonotaga.

‘E leo iai se agaga ina ia ave tupe i tagata ae o se auala sili lea ua mafai ona matou tilotilo iai, ina ia fa’amalosia pe una’ia ai tagata nu’u e fai le mea sili.”

Na saunoa foi Tautua, ua lava tapena Siumu e le gata i teuga matagofie aemaise ai puipuiga o a latou malȱ fa’aaloalogia o le a latou mafuta i le masina o Oketopa.

“O lesi tapenaga sili lea e alo atu ai le itumalo o le puipuiga lea o faletalimalo lea o le a faapea ona api ai tagata ia mo le fono, e iai se taimi e uma foi fono ai le itumalo, ina ia iai se taimi e faatulaga se fesosoani a taulelea I le puipuiga pe fesoa*oani I galuega foi a leoleo “

O lenei galuega fesosoani na fa’ailoa e le fono fa’avae o le a tapena foi nai seleni e taui ai le lagolagosua o tagtanu’u aua le tu’t mai o latou tau’au i le fa’amautinoaina o le saogalemu o tagata mai atunuu mamao o le a fuafua e nonofo i le itumalo.

Tapena le afioaga o Tuanai mo le fonotaga ia Oketopa.Tusia: Lotoaiga Motu Tagaloa Tanielu, Pelenise Anasitasia Lonigo, F...
09/09/2024

Tapena le afioaga o Tuanai mo le fonotaga ia Oketopa.

Tusia: Lotoaiga Motu Tagaloa Tanielu, Pelenise Anasitasia Lonigo, Fa’avaeuilao Tagi, Tauiai Iosua
(Sui o le vasega a le tausaga muamua, Tusipasi Fa’avae o le Tipiloma)
Ata pueina: Nathaniel Esera

O moli auala e ola i le malosiaga mai le la, o se tasi lea o poloketi ua mafai ona fa’ataunuuina mo le afioaga o Tuanai.

O Tuanai, ua lua iai afioaga ua mafai ona fa’atinoina lenei galuega.

O lenei poloketi sa fa’atupe mai I le $31, 756 lea sa fa’agaga e le afioaga mo a latou tapenaga.

Sa maua le avanoa e fa’atalanoaina ai e le vasega o le au Tusitala ma Fa’asalalau, se tasi o sui mai le Fonofaavae o Sagaga 2, afioga ia Tavae Fonoti Taule’alo, ma na ia fa’amanino ai lea tulaga.

“O le naunautaiga a le itumalo Sagaga 2, e tapena uma aai mo le fono ia Oketopa, ma o le mafuaaga lea ua fa’asafua ai le $20,000 mai le 1 miliona aua tapenaga a afioaga ta’itasi. O Tuanai, ua ova ma le $20,000 le tupe fa’alu I ana tapenaga e pei ona iai nei moli auala e ola I le malosiaga mai le la. E $11.756 le tupe sa fa’aopopoina mai le Komiti o Tina ma Tamaitai o le afioaga”

Na saunoa foi Taule’alo I le taua o lenei galuega mo le afioaga aemaise le saogalemu o le atunuu atoa.

“E ese ma le taua o nei moli auala e le gata mo le afioaga aemaise tagata lautele o le atunuu. A oo ina pe pou eletise a le EPC, o moli nei e mafai ona fesoa*oani e fa’amalamalama le aai aua tagata feoai aemaise ta’avale. E mafai foi ona fa’aitiitia fa’alavelave tau ta’avale e tutupu pe a malamalama le auala.”

Na fa’ailoa e le sui o le fono faavae, o lenei galuega sa taimua ai le komiti o le poloketi, e aofia ai sui e toafa mai le afioaga o Tuanai, fa’atasi ai ma le lagolago a le pulenuu ma le sui tamaitai, ia ma le afioaga o Tuanai.

O lo’o iai nisi tapenaga a le afioaga o Tuanai e ese mai I moli auala nei aua lava le fa’amatagofieina o le afiaoaga fa’apea tapenaga mo le fonotaga a le malo mo le masina o Oketopa.

Last stop for the Media and Journalism Site VisitBEAUTIFUL MANONO - TAI
28/08/2024

Last stop for the Media and Journalism Site Visit

BEAUTIFUL MANONO - TAI

Day 2: Media and Journalism 3 Days Site VisitFirst Stop!Good Morning from the beautiful Siumu
26/08/2024

Day 2: Media and Journalism 3 Days Site Visit
First Stop!
Good Morning from the beautiful Siumu

Day 1: Media and Journalism 3 Days Site VisitToday was all about finding out how far we are with our preparation for the...
26/08/2024

Day 1: Media and Journalism 3 Days Site Visit

Today was all about finding out how far we are with our preparation for the CHOGM !

Stay tuned

Aveta’avale mata’ala ma le soifua maloloina😊By: Dwayne Tupa’iO lenei faamoemoe faapitoa ua mafai ona faataunuuina ma le ...
06/09/2023

Aveta’avale mata’ala ma le soifua maloloina😊
By: Dwayne Tupa’i

O lenei faamoemoe faapitoa ua mafai ona faataunuuina ma le manuia ona o le malolosi ma le soifua maloloina o aveta’avale. Toe taliu le fanau i Upolu leai se isi ua faamanualia pe afaina i luga o le aualatele. Malo lava drivers le mataala.

06/09/2023

Faafetai Tanu Beach Fale
By: Dwayne Tupa’i

O le agaga o le faafetai ma le faamalo e le mafai ona faamatalaina. I le tausiga ma le auaunaga sa mafai ona tuuina mai e le Tanu Beach Fale. O lenei ua maea le faamoemoe na tuua ai e le au malaga a le vasega o Tusitala ma Ala Faasalalau Tumua. Ae faapena ona agai mai i P**e Ono ona o galuega faatino ua totofi ai vasega taitasi. I le P**ega ma le Paia maualuga o le aufaigaluega a le Tanu Beach Fale faafetai faafetai faafetai tele lava. Ua malie mata e vaai, ua malie le papaigalagala ua malie foi le papa o le faatolotologa tama. O lenei ua matou feinu, ua matou malilie ua matou aai, ua matou maoona. Sa outou le tuua lava ni lelei ae aumai ni masei ua outou faia lava mea silisili mo matou. O matou toe upu faamanuia le Atua i le aufaigaluega faapea le pulega.

Ma’ea le faamoemoe na faimalaga mai ai i SavaiiBy: Ropati Togaga’eOle asō e toe taliu ai i Upolu, le vasega o Tusitala m...
06/09/2023

Ma’ea le faamoemoe na faimalaga mai ai i Savaii
By: Ropati Togaga’e

Ole asō e toe taliu ai i Upolu, le vasega o Tusitala ma le au Faasalalau a le Iunivesite Aoao o Samoa. Ua maea le fa’amoemoe na faimalaga mai ai mo a*o e tolu. O le faamoemoe autu o lenei faigamalaga, ina ia faamasani tama ma teine ole vasega faatusitala, i tu ma aga o le galuega e iu iai pe a faamanuiaina mai le olaga aoaoina.

E momoli atu le agaga faafetai ma le faagaeetia ona ole lagolago a nisi o le mamalu ole atunuu sa tuu mai lo latou tauau ma tali leleia le faamoemoe e pei ona malaga mai ai. E le faagaloina foi le lagolago malosi mai o aiga ma matua e ala lea i le faamatuuina mai o fanau ina ia faataunuuina lenei faamoemoe. Faafetai faapitoa i le Atua, i lona alofa taumulimuli ua tau ai manu mea uma.

Poloketi Miliona Tala mo le Itumalo Palauli  #1 By: Dwayne Tupa’i O Palauli Muamua o le isi lea itumalo oloo faapena ona...
06/09/2023

Poloketi Miliona Tala mo le Itumalo Palauli #1
By: Dwayne Tupa’i

O Palauli Muamua o le isi lea itumalo oloo faapena ona faamanuiaina i le poloketi ta’i miliona mai le Malo oloo faasafua I tua i Itumalo. E toa 6 i latou oloo faia le faatalatalanoaga ma sui o le itumalo. O i latou uma nei oloo tauaveina le mataupu o le TJL225 Cultural Reporting. Na asia e Jaicy Maluali’i ma Diane Leituala faapea le au malaga le Failautusi o le Komiti Faafoe o le poloketi le Susuga ia Vaiao Falealuga Vaiao Laumoli. O le susuga ia Vaiao Falealuga Vaiao Laumoli e mai le afioaga o Foailuga. O Susitina Pelenato ma Viimelisa Liuafi na laua faatalatalanoina le sui o le ofisa o le itumalo le Susuga ia Seleue Gafo Faavevela I Salailua le afioaga oloo iai nei le Ofisa Tutotonu o le Itumalo. Na faamaeaina le galuega faatino o lenei vaega ina ua faatalanoaina le susuga ia Lolopo Lealofi Tausala Moemalae Agali’i. Na faataunuuina e Easter Vaega ma Tala Fetalaiga I Taga lea faatalatalanoaga mulimuli.

Address

Vaivase
Apia

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when N.U.S Media and Journalism Programme posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The University

Send a message to N.U.S Media and Journalism Programme:

Share